Energetsko certificiranje zgrada

Prema odredbi članka 15. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, br. 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11), prije izdavanja uporabne dozvole, drugog akta za uporabu, odnosno prije promjene vlasništva ili iznajmljivanja zgrade ili njezinoga dijela, mora se pribaviti certifikat o energetskim svojstvima zgrade (u daljnjem tekstu: energetski certifikat) koji izdaje ovlaštena osoba, dok prema odredbi stavka 3. istog članka kupac ili unajmljivač zgrade ili njezinog dijela ima pravo uvida u energetski certifikat prije sklapanja ugovora o kupoprodaji ili iznajmljivanju prema posebnom zakonu.
Pravilnikom o energetskom certificiranju zgrada („Narodne novine“, broj 36/10 i 135/11) (u daljnjem tekstu: Pravilnik) propisano je energetsko certificiranje novih i postojećih zgrada, propisana su izuzeća od obveze energetskog certificiranja te zgrade javne namjene za koje je obvezno javno izlaganje energetskog certifikata.
Izgrađena zgrada čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 i zgrada za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m2 , mogu se početi koristiti odnosno staviti u pogon, te se može izdati rješenje za obavljanje djelatnosti prema posebnom zakonu, nakon što investitor nadležnom upravnom tijelu dostavi za tu zgradu završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi zgrade. Energetski certifikat zgrade dostavlja se nadležnom upravnom tijelu zajedno sa završnim izvješćem.
Za zgrade za koje se izdaje uporabna dozvola, ona se ne može izdati ukoliko nije pribavljen energetski certifikat. Energetski certifikat se prilaže uz zahtjev za izdavanje uporabne dozvole.

OBVEZA ISHOĐENJA ENERGETSKOG CERTIFIKATA ZA NOVE ZGRADE se primjenjuje na:

(1) nove zgrade za koje je zahtjev za izdavanje akta na temelju kojega se može graditi podnesen nakon 31.ožujka 2010. godine
(2) nove zgrade za koje je zahtjev za izdavanje akta na temelju kojega se može graditi podnesen prije 31.ožujka 2010.godine i to :
(a) kada se završno izvješće nadzornog inženjera dostavlja nakon 10.veljače 2012. godine, za zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2 i zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m2
(b) za ostale nove zgrade za koje se zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi nakon 10.veljače 2012.godine
Za izgrađene zgrade na temelju građevinske dozvole izdane od 20. lipnja 1991. godine do 01. listopada 2007. godine mjesto uporabne dozvole, na zahtjev investitora odnosno vlasnika zgrade, izdaje se uvjerenje za uporabu. Prije izdavanja uvjerenja za uporabu, potrebno je pribaviti energetski certifikat zgrade.


Za ispunjenje propisane obveze osiguranja energetskog certifikata za POSTOJEĆE ZGRADE ILI NJIHOVE SAMOSTALNE UPORABNE CJELINE KOJE SE PRODAJU ILI IZNAJMLJUJU UTVRĐENO JE DA ENERGETSKI CERTIFIKAT MORA BITI DOSTUPAN NA UVID KUPCU ILI NAJMOPRIMCU PRIJE SKLAPANJA UGOVORA O KUPOPRODAJI ILI IZNAJMLJIVANJU NAJKASNIJE DANOM PRISTUPANJA REPUBLIKE HRVATSKE U ČLANSTVO EUROPSKE UNIJE.


Javno izlaganje energetskog certifikata obvezno je za zgrade javne namjene koje imaju ukupnu korisnu površinu veću od 1000 m2, ali i za dijelove zgrada mješovite namjene kod kojih je jedan dio javne namjene i ima korisnu površinu veću od 1000 m2. Ovu obvezu potrebno je ispuniti do 31. prosinca 2012. godine.
Zgrade javne namjene na koje se odnosi obveza javnog izlaganja energetskog certifikata određene su člankom 28. Pravilnika i to su:

1. poslovne zgrade za obavljanje administrativnih poslova pravnih i fizičkih osoba,
2. zgrade državnih upravnih i drugih tijela, tijela lokalne (područne) uprave,
3. zgrade pravnih osoba s javnim ovlastima,
4. zgrade sudova, zatvora, vojarni,
5. zgrade međunarodnih institucija, komora, gospodarskih asocijacija,
6. zgrade banaka, štedionica i drugih financijskih organizacija,
7. zgrade trgovina, restorana, hotela,
8. zrade putničkih agencija, marina, drugih uslužnih i turističkih djelatnosti,
9. zgrade željezničkog, cestovnog, zračnog i vodenog prometa, zgrade pošta,
    telekomunikacijskih centara i sl.
10. zgrade visokih učilišta i sl., zgrade škola, vrtića, jaslica, studentskih i đačkih domova i sl.,
       zgrade domova za starije osobe i sl.
11. zgrade sportskih udruga i organizacija, zgrade sportskih objekata,
12. zgrade kulturnih namjena: kina, kazališta, muzeja i sl.
13. zgrade bolnica i drugih ustanova namijenjenih zdravstveno--socijalnoj i rehabilitacijskoj namjeni.

Izuzeća od obveznosti izdavanja energetskog certifikata zgrade propisana su člankom 6. Pravilnika. U propisanim izuzećima uključene su i zgrade koje su po posebnom zakonu upisane u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske i zgrade koje imaju posebnu ambijentalnu vrijednost a kod kojih bi ispunjenje zahtjeva energetske učinkovitosti značilo neprihvatljivu promjenu njihovog karaktera ili njihovog vanjskog izgleda u skladu s predviđenom spomeničkom zaštitom zgrade.

Prema posebnom zakonu javni sektor obvezan je upravljati neposrednom potrošnjom energije u zgradi javnog sektora, a za ispunjenje te obveze i provoditi energetske preglede u propisanoj dinamici. Energetski pregled služi za postizanje znanja o postojećoj potrošnji energije zgrade, za utvrđivanje isplativosti mogućnosti za smanjenje krajnje potrošnje energije, izdavanje energetskog certifikata, i utvrđivanje ostvarenih ušteda nakon primjene mjera energetske učinkovitosti. Provedba predloženih mjera iz energetskog certifikata zgrade za povećanje energetske učinkovitosti nije obvezna, a moguće su i stanovite mjere kojima se vjerojatno neće ispuniti zahtjev energetske učinkovitosti u potpunosti, ali se može poboljšati, a da se pri tome ne naruše spomenička svojstva tih zgrada.

Slijedom navedenog, iako postoji izuzeće od obveze izdavanja energetskog certifikata zgrada upisanih u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, nema prepreka da se za njih izdaju energetski certifikati. Kroz energetski certifikat vlasnici i korisnici tih zgrada dobiti će relevantnu informaciju o energetskom stanju zgrade, a podaci o energetskom stanju i potrošnji energije u tim zgradama biti će od koristi kod kreiranja nacionalne energetske politike.